Pretraži ovaj blog

Dobrodošlica

Dobro došli na mjesto gdje se okupljaju najveći gurmani. Nismo jedini, ali smo najbolji. ;)

subota, 21. siječnja 2017.

[Kao sarma :] Musaka s kiselim kupusom

Musaka je složenac od povrća i mesa, a svoje korijene vuče iz Grčke i Turske, gdje se originalno radi od janjetine i plavih patlidžana. Mi smo je modificirali pa se na našim stolovima uglavnom može pronaći ona najklasičnija od mljevenoga mesa i krumpira. Iako je barem meni i u vegetarijanskim verzijama s različitim vrstama povrća jednako ukusna, baš kao i mesna. Izbor povrća je veliki, a najčešće je volim raditi kad je ljetna sezona povrća, što zbog pristupačnosti, što zbog same cijene povrća koje možemo pronaći na tržištu. Priprema se vrlo sličan način kao i lasagna i to na način da se slaže u slojevima, tj. red krumpira, red povrća, red mesa i završava s glavnim sastojkom musake, a to je krumpir ( barem u ovom slučaju ). Kod njezine izrade najviše volim jer zbilja možete koristiti povrće koje najviše volite,prilagoditi je svojim okusima i željama, a o kalorijama neću pričati. :D 

S obzirom kako je još uvijek sezona kiseloga kupusa i kojega volim, ovoga puta došla je na red musaka s kiselim kupusom kojega obožavam bilo da se radi o salati, pirjanom, u sarmi, prženog i sl. Nekoliko ljudi me čak nagovara da i isprobam klasične krpice s kiselim kupusom tj. da svježi kupus zamijenim onim kiselim, no nikako da se odvažim i isprobam. Ne pravim je često jer tata ima averziju od prije dok ja nisam preuzeo kuhanje. Uvijek kaže kako mu se to ne jede i jer su mu sve do sada bile suhoparne. Barem s mojeg aspekta gledališta sve moje musake su uvijek sočne, pa čak i sutradan. Većina ljudi danas još uvijek prethodno skuha krumpir u ljusci, a zatim ga pripremaju na uobičajeni i pravilni način, no meni osobno se kao takvo ne sviđa i zaista na takav način izrade musake budu suhoparne. Ne treba štedjeti na ragu-u od mljevenog mesa, neka ga bude dosta, baš kao i nadjeva od kiselog vrhnja i jaja jer to su bitne stavke koje musaka zahtjeva kako bi bila sočna i mekana, baš kao što treba pripaziti i da se ne prepeče. 

Učestalo vodim rat s mojima kad je musaka u pitanju. Oni jednostavno ne mogu prihvatiti činjenicu da musaka nakon što se ispekla treba najviše jedan sat odstajati kako bi se sve povezalo i kako biste dobili što ljepše izrezane komade. Ne mogu si pomoći jer sam perfekcionista i musaka, kao i lasagane i domaće pite, veći komadi mesa jednostavno moraju odstajati i točka jer sve to svoje zašto ima ono svoje zato! Najviše i najugodnije me iznenadio sami okus ove musake jer me eksplozija okusa u ustima jako podsjetila na sarmu tj. imao sam dojam kao da jedem sarmu u obliku musake i jako mi se svidjelo. Gratinirao sam je u onom velikom plehu od pećnice, pa je i normativ malo veći. Dakle, obratite na pažnju na sve segmente jer koliko god izrada musake zvučala i izgledala jednostavno, nekada i nije baš tako, a i ono najbitnije je koliko ćete svaki segment musake posoliti jer dosta često se zna dogoditi i da se musaka presoli, a ja osobno ne volim naknadno ništa soliti. :)

Potrebni sastojci :

  • cca 2 kg oguljenog crvenog krumpira
  • 1 veća glavica kiselog kupusa
  • 1,5 kg miješanog mljevenog mesa ( svinjetina-junetina, mljevena piletina ... )
  • 3 velike glavice crvenog luke
  • 4 kisela vrhnja ( 4x 180 g -20 % m.m. )
  • malo mlijeka 
  • 4 jaja
  • 3-4 komada lovorog lista
  • himalajska sol i mljeveni crni papar ( po ukusu ) 

Postupak : 

Kiseli kupus operite pod mlazom vode ukoliko je to potrebno i pripazite da ne bude previše slano  Malo više od pola glavice sitno nasjeckajte na tanje rezance,te ga stavite pirjati na plitku masnoću ( ja sam koristio svinjsku mast jer ne volim na ulju kuhati, a Vi kako želite ), te ga pirjajte sve dok ne prestane puštatit vodu. Po potrebi kasnije podlijte s malo vode, obavezno isprobajte okus, te dodajte 3-4 lovorova lista i nastavite pirjati sve dok se kupus počne lagano karamelizirati. Odložite sa strane.


U drugoj posudi na plitku masnoću dodajte mljeveno meso, te ga pirjajte sve dok ne prestane puštati vodu. Dodajte luk nasjeckan na kockice, te nastavite pirjati sve dok luk u potpunosti ne uvene. Posolite i popaprite po ukusu, te odložite sa strane. 


Krumpire ogulite, te ih pomoću kuharske mandoline - ribeža naribajte baš kao što je prikazano na fotografiji. Posolite himalajskom solju, te ostavite malo sa strane. 


U tepsiju u kojoj ćete peći i gratinirati musaku na dno poslažite jedan sloj krumpira. Na to dodajte pirjani kiseli kupus,nadjev od mljevenog mesa, te po želji dodajte nekoliko cijelih listova kiselog kupusa. Ja sam ga stavljao zbog ljepšeg presjeka, a Vi ga slobodno možete izostaviti ukoliko ga ne želite. Na listove kupusa stavite novi sloj krumpira i tako sve ponavljajte dok ne potrošite sve sastojke, a završite sa slojem krumpira. 


Pleh prekrijte aluminijskom folijom, te stavite u prethodno zagrijanu pećenicu na 40-45 minuta na 180C ili sve dok se musaka u potpunosti ne upari. U međuvremenu dok se musaka kuha pod folijom pripremite nadjev od vrhnja, jaja, malo mlijeka i začina po želji. 

U dublju posudu dodajte kisela vrhnja, jaja, posolite, popaprite i po želji malo dodajte mlijeka. 


Musaku izvadite iz pećnice, te nožem na više mjesta napravite veće izreze kao da ćete je početi rezati. Ja to radim iz razloga kako bi nadjev od vrhnja mogao prodrijeti kroz krumpire, kupus i meso. Dobro zalijte i slobodno još napravite koji izrez ukoliko je potrebno, te vratite natrag u pećnicu. Povećajte temperaturu na 200 C nekakvih 50-tak minuta, ovisno o pećnici ili dok vrhnje ne dobije zlatno-smeđu boju.




Svakako preporučam da je ostavite ukoliko je moguće najviše sat vremena kako bi se svi sokovi povezali i kako biste dobili što je moguće ljepše izrezane komade. 


Poslužite sa sezonskom salatu po izboru. 


ponedjeljak, 9. siječnja 2017.

[Pečeno šta?? :] Pečeni slanutak

Evo me konačno natrag s novim receptima. Malo se odužilo, priznajem, no ove nove godine odlučio sam se malo više posvetiti blogu, što pisanju, što izgledom, tako da ćemo ove godine probiti led s jednom vrlo zaraznom grickalicom.

Prije puno godina ( ne sjećam se točno) nailazio sam na recepte gdje se u naslovu spominjala nekakva "leblebija". Pojma nisam imao što bi to moglo biti, a i tada me hrana bilo da je u pitanju slana ili slatka nije nešto pretjerano zanimalo. Danas je to sasvim suprotno. Da bih prije nekoliko godina i sam otkrio da je leblebija zapravo slanutak. :D Nekome tko će ovo čitati možda će i zvučati smiješno, no što je tu je.Kako god da okrenem slanutak ima zanimljivi naziv kao što je: leblebija, garbanzos (po španjolski, chickpeas ( po engleski ) ...

Za mene je slanutak vrlo zanimljiva namirnica, baš kao i mascarpone i avocado. Možda se i pitate zašto? Pa zato jer su neutralnog okusa, baš kao i slanutak. Možete s tim namirnica zbilja napraviti perverzije jer su neutralne i dosta različitih stvari se može dodati u njih. Slanutak je najprostranjeniji u vegetarijanskoj kuhinji, jako je hranjiv, zanimljiv i ukusan. U trgovinama ga možete pronaći sušenog, baš kao i konzerviranog. Priprema se slično kao i leća i grah i to na način da se dan prije nego li će se termički obrađivati natopi u vodi kako bi nabubrio i ubrzao se proces kuhanja. Za one koji nemaju vremena neka slobodno koriste onaj konzervirani, iako meni kao takav nema fini okus. Slanutak je iz porodice mahunarki, prepun je vlaknima koje su prijekopotrebne ljudskom organizmu. Možete ga koristiti zbilja u svemu kao što su juhe, salate i najpoznatijem "humusu"- namazu koji je najznačajniji za Azijsku kuhinju, a neki ga čak upotrebljavaju i kod pripreme slastica. 



Kad spominjem grickalice to ne mora uvijek nužno značiti da se odnosi na slane štapiće, čipseve, smokije i njima slične. Ja osobno na grickalice mislim na nešto konkretnije tipa nekakvih domaćih krekera s raznim kremastim namazima koje uključuje i daleko poznati humus, svježe povrće. Ako ćemo baš-baš ići na grickalice i to one ne tako baš klasične tu bih mogao dodati ove grickalice od pečenog slanutka, domaći kviki gric za kojega recept možete pronaći kod mene na blogu, pa čak i nekakav domaći čips od krumpira. 

Ovo i nije baš ne znam kakav recept, ali je savršena ideja ukoliko imate viška slanutka ili jednostavno ne znate što biste još mogli od njega napraviti. Obogatite ga još maslinovim ili bučinim uljem i začinskim biljem po želji, kratko tostirajte u pećnici i evo Vam savršene grickalice za koju će tražiti još, još ...

Potrebni sastojci :

  • 1 kg sušenog slanutka 
  • začinsko bilje po želji - ( ja sam koristio mediteransku mješavinu začina i malo sušenog origana, a Vi možete one koje imate ili najviše volite )
  • himalajske soli ( po ukusu )
  • češnjak granule ( po želji )
  • maslinovo ili bučino ulje ( po želji i potrebi i koliko "masno" volite )

Postupak :

Slanutak dan prije termičke obrade isperite i ostavite u vodi da se kvasi. Što duže stoji u vodi, to ćete ga kraće kuhati i nemojte nikako razmišljati da koristite express lonac za ovakve stvari, iako ima i takvih ljudi. :D 

Nakon što se slanutak skuhao, dobro ga ocijedite i raširite po papirnatom ubrusu da upije višak vode. 
Prebacite ga u tepsiju u kojoj ćete ga tostirati. 




Začinite sa solju, začinskim biljem i masnoćom po želji. 

Tostirati ga nekakvih 50-tak minuta, manje više na 170C . Dok se tostira u pećnici povremeno ga promiješajte kako bi se ravnomjerno pekao. Kao takvog možete ga skladištiti u posuda i to ukoliko napravite veću količinu. Ukoliko bude stajao na zrak postati će dosta suh, tvrd i izgubiti će svoju hruskavost. Umjesto svih navedenih začina možete dodati i bilo koje drugo, te tako svaki puta dobiti istu grickalicu s drugačiji okusima. 

U slast!